Speleologija je složena aktivnost kojoj je glavni cilj istraživanje pećina, jama i drugih podzemnih krških fenomena. Reč speleologija dolazi od starogrčke reči spelaion koja označava prirodnu podzemnu šupljinu. Primarni cilj speleološkog istraživanja je izrada topografskog nacrta pećine ili jame na temelju merenja dimenzija i pružanja pećinskih kanala, kao i dokumentovanje zapaženih geoloških, morfoloških, hidroloških i drugih svojstava. Složenost pećina i jama zahteva posebne tehnike i obučenost timova speleologa, pa se u dubokim jamama i složenim pećinama aktivnost speleologa može opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma.

Sama reč “Pešter” u prevodu sa staroslovenskog znači – Pećina. Sjeničko-pešterska visoravan predstavlja jedinstven kraški sistem u ovom delu Evrope, a odlikuju je veliki broj pećina, jama, uvala, vrtača. Treba pomenuti Ušački pećinski sistem sa Ledenom pećinom i Bezdanom jamom, Tubića pećinu, Baždarsku pećinu, Tuzinjsku jamu Đalovića pećinu…

Stručno i naučno istraživanje u speleologiji obuhvata proučavanje procesa speleogeneze, podzemne hidrologije krša i bogate špiljske faune (koja je zbog izolovanih uslova izuzetno zanimljiva, pa je često endem pojedinog područja). Speleolozi često vole da kažu da je pećina svojevrsna vremenska mašina, jer ono što se može naći u pećini svedoči o našoj prošlosti i životu na zemlji u nekim davnim vremenima.